Na Sveučilištu u Zagrebu, 25. rujna 2024., održan je drugi ovogodišnji Morning Health Talks, događaj osmišljen da bi okupio ključne dionike iz zdravstvene zajednice kako bi zajedno raspravili aktualne teme. Drugo je ovogodišnje izdanje događaja bilo posvećeno primjeni umjetne inteligencije u zdravstvu, a organizirao ga je Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu u sklopu EIT Health Hub projekta.
Okupljene je pozdravila voditeljica CIRTT-a Anita Pivac i istaknula važnost umrežavanja između znanstvenika, zdravstvenih ustanova i privatnog sektora kako bi se omogućila bolja suradnja i potaknuo razvoj inovacija u hrvatskom zdravstvenom ekosustavu. Posebno je naglasila ulogu EIT Health zajednice znanja i inovacija u jačanju ovih veza i omogućavanju napretka u zdravstvenoj industriji.
U ime EIT Healtha okupljene je pozdravila Ewa Kostecka, dok je cijeli događaj moderirala dr. sc. Vesna Gabelica Marković, naglašavajući važnost inovacija i tehnološkog napretka u zdravstvenom sektoru.
Događaj je započeo nizom izlaganja stručnjaka iz područja zdravstva i tehnologije. Danielle Ralić, direktorica Ancora.AI, podijelila je svoja iskustva u razvoju platforme bazirane na umjetnoj inteligenciji koja pomaže u regrutiranju pacijenata za klinička ispitivanja, posebno u onkologiji. Inspirirana osobnim iskustvima, Ralić je razvila alat koji značajno ubrzava i poboljšava pronalazak pacijenata koji ispunjavaju uvjete za ispitivanja. Istaknula je da umjetna inteligencija omogućuje preciznije podudaranje pacijenata s ispitivanjima, čime se smanjuju troškovi i ubrzava proces regrutacije, a suradnja s liječnicima i pacijentima ključna je za uspjeh ove tehnologije.
Dr. sc. Anja Barešić, koordinatorica projekta AI4Health.Cro i znanstvenica u Institutu Ruđer Bošković, istaknula je rad svog tima na digitalizaciji i primjeni umjetne inteligencije u hrvatskim bolnicama. Projekt AI4Health.Cro nudi podršku malim i srednjim poduzećima te javnim ustanovama, pružajući infrastrukturu za razvoj i testiranje tehnologija baziranih na umjetnoj inteligenciji. Kao uspješan primjer primjene navela je pilot projekt detekcije atrijske fibrilacije u kardiološkim klinikama. Naglasila je i izazove povezane s regulativom i anonimizacijom podataka te važnost obrazovanja zdravstvenih djelatnika za učinkovito korištenje alata umjetne inteligencije.
Domagoj Kosmina, glavni medicinski fizičar u Radiochirurgiji Zagreb, govorio je o primjeni umjetne inteligencije u radioterapiji, posebno u automatskom konturiranju organa i dijagnostičkim postupcima. Umjetna inteligencija pomaže u poboljšanju preciznosti i učinkovitosti rada liječnika, ali Kosmina je naglasio da ona ostaje alat koji pomaže liječnicima, a ne zamjenjuje ih. Istaknuo je da korištenje tih tehnologija omogućava brže i točnije liječenje pacijenata.
Mr. sc. Filip Đerke, dr. med., iz Odjela za neurologiju KBC-a Dubrava, podijelio je iskustva o korištenju umjetne inteligencije u neurokirurgiji. Posebno je govorio o korištenju robota i magnetske rezonancije za preciznije operacije, što omogućava lakše pristupe tumorima bez oštećenja zdravog tkiva. Također je naglasio kako mladi liječnici u njegovoj bolnici pokazuju veliki entuzijazam prema novim tehnologijama, dok je prihvaćanje među starijim kadrom sporije.
Dr. sc. Sanja Koštrun, direktorica Odjela za kemiju u Selviti, govorila je o primjeni umjetne inteligencijeI u farmaceutskim istraživanjima, posebno u ubrzavanju procesa otkrivanja novih lijekova. Istaknula je kako umjetna inteligencija značajno skraćuje vrijeme potrebno za preklinička istraživanja, ali da kliničke faze i dalje zahtijevaju svoje vrijeme. Koštrun je naglasila važnost korištenja velikih količina podataka kako bi modeli bzirani na umjetnoj inteligenciji bili pouzdani i precizni.
Doc. dr. sc. Andrija Štajduhar, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da se tehnologije umjetne inteligencije brzo razvijaju, ali je upozorio na važnost edukacije budućih liječnika. Naglasio je da umjetna inteligencije može ubrzati procese u zdravstvenom sektoru, ali ne smije zamijeniti ljudske vještine. Upozorio je na rizik od propadanja vještina znanstvenih djelatnika ako se previše oslanjaju na tehnologiju, umjesto da razvijaju vlastite kompetencije.
Tijekom panel rasprave, dr. sc. Anja Barešić je istaknula potencijal Hrvatske kao manje zemlje u brzoj implementciji novih tehnologija na nacionalnoj razini, naglašavajući potrebu za sinergijom između bolnica, akademskih institucija i industrije. Ukazala je na važnost obrazovanja stručnjaka koji će koristiti umjetnu inteligenciji, kako bi se osiguralo njeno optimalno korištenje u zdravstvu.
Događaj Morning Health Talks pružio je vrijedne uvide u primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu te potaknuo raspravu o budućnosti tehnologije u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
