“Zdraviji gradovi kroz održivu mobilnost” događaj koji su organizirali Sveučilište u Zagrebu u ulozi EIT Health Huba za Hrvatsku i Invento Capital Partners u ulozi EIT Urban Mobility huba za Hrvatsku okupio je brojne stručnjake iz različitih područja, uključujući zdravstvo, tehnologiju, klimatologiju i urbanu mobilnost. Održao se 12. rujna 2024. na privremenoj adresi Sveučilišta u Zagrebu i bio platforma za raspravu o važnim temama vezanim poput zagađenja zraka, zdravlja građana i ulogu tehnologije u stvaranju zdravijih i održivijih gradova.
Disati slobodno, živjeti zdravo
Prvi panel pod nazivom “Disati slobodno, živjeti zdravo”, moderirao je Siniša Peleš iz Centra za istraživanje, ravoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i okupio je stručnjake koji su podijelili uvide o kvaliteti zraka i utjecaju na zdravlje ljudi.
Doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, specijalist za plućne bolesti s KBC Zagreb, naglasila je kako su KOPB i astma sve češće povezani s onečišćenjem zraka, a ne samo s pušenjem, kao što je to nekada bilo. Zabrinjavajuće je da zagađenje zraka sada utječe i na razvoj dječjih pluća, što može dovesti do razvoja bolesti u kasnijem životu.
Dario Brzoja iz DHMZ-a naglasio je objasnio da usprkos tome što je danas kvaliteta zraka bolja nego prije desetak godina, Hrvatska se još uvijek suočava s česticama dušikovih oksida i ozona poput PM10 i PM2,5,. Klimatske promjene pak dodatno pogoršavaju situaciju, osobito tijekom sušnih perioda kada štetne čestice dulje lebde u zraku. Dotaknuo se i teme Saharskoj pijesak koji sve češće dolazi do naših krajevai još uvijek nije potpuno istražen. Zna se da prikuplja zagađenje iz drugih dijelova Europe, primjerice sjeverne Italije. Istaknu je da je nužna suradnja građana i donositelja politika kako bi se zagađenje svelo na minimum.
Dr. sc. Ivana Ćosić iz DHMZ-a naglasila je važnost kontinuiranog praćenja kvalitete zraka putem mjernih postaja diljem Hrvatske. Ove postaje automatski analiziraju lebdeće čestice te prenose podatke u baze, koje prilikom otkrivanja povećane razine nečšćenja obavještavaju lokalne vlasti koje su dužne obavijestiti građanej i poduzeti potrebne korake da bi smanjile onečišćenje.
Fokus na prevenciju i edukaciju bio je ključan zaključak panela. Barbara Bekavac, dr. med. iz Zavoda za javno zdravstvo naglasila je važnost “zelenih otoka” – zelenih ozaza unutar gradova kao područja s pozitivnim utjecajem na zdravlje i bioraznolikost u urbanim sredinama. Dr. sc. Marko Gerić iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada podijelio zanimljive činjenice o poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenim prostorima – primjerice, tri biljke, Svekrvin jezik, Zlatni puzavac i Areku palmu, mogu zajedno podići razinu kisika u prostoriji za 1%.
Nebo je granica
Drugi panel, “Nebo je granica”, moderirao je Karlo Kukec iz Invento Capital Partners i dotaknuo se uloge bespilotnih letjelica (dronova) u urbanim sredinama i njihovu primjenu u kontekstu održivosti. Domagoj Ćorić iz tvrtke Arkensight predstavio je načine na koje dronovi transformiraju prikupljanje podataka u realnom vremenu, čime olakšavaju svakodnevicu korisnicima. Primjena dronova za prijevoz medicinskih potrepština u zabačena područja istaknuto je kao jedan od vrlo korisnih načina korištenja dronova.
Dušan Jelić iz tvrtke Biota Group govorio je o inovativnim projektima poput pošumljavanja uz pomoć dronova, kao i detekciji ilegalnih odlagališta otpada. Vilko Klein iz tvrtke Stratowave Connect upozorio je na izazove regulacije dronova u urbanim sredinama, naglašavajući da sigurnost mora biti prioritet.
Rasprava o ulozi umjetne inteligencije u odlučivanju – tzv. “human in the loop” – bila je jedna od najintrigantnijih točaka. Zaključeno je da, unatoč napretku umjetne inteligencije, ljudi moraju imati ključnu ulogu u donošenju odluka dok Uloga umjetne inteligencije treba ostati analitička, pogotovo kad je u pitanju zračni promet.
Događaj je bio odlična prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima održive mobilnosti i zdravlja u gradovima. Kvaliteta zraka, posebno u urbanim sredinama, bila je jedna od glavnih tema, a zaključak svih sudionika bio je da je edukacija građana presudna. Također, fizička aktivnost i stvaranje održivih “zelenih otoka” u gradovima prepoznati su kao koraci prema poboljšanju kvalitete života i smanjenju zdravstvenih rizika.
Tehnologija, uključujući dronove i umjetnu inteligenciju, pokazala je ogroman potencijal u transformaciji urbanih sredina, ali regulacija i sigurnost ostaju ključna pitanja.
Tokom panela, za sve okupljene predstavljene su inicijative EIT Health i EIT Urban Mobility zajednica znanja i inovacija fokusirane na povezivanje start-up tvrtki s velikim korporacijama i javnim instituacijama poput Startups meet Pharma, Startups meet Healthcare providers i RIS Innovation Call EIT Health zajednice te Main Innovation Call i Raptor Urban Mobility zajednice.
Događaj je pokazao da zdraviji gradovi zahtijevaju interdisciplinarnu suradnju i zajednički napor svih dionika – od građana do donositelja politika i tehnoloških inovatora.
