Pravila Sveučilišta u Zagrebu
Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Senat Sveučilišta u Zagrebu na 15. redovitoj sjednici u 353. akademskoj godini (2021./2022.) održanoj 19. srpnja 2022. godine donio je Smjernice upravljanja intelektualnim vlasništvom na Sveučilištu u Zagrebu kojima se određuju opća pravila suradnje s trećim osobama koja se odnose i na istraživačku suradnju (suradnička istraživanja).
U Općim načelima (točka 1.3) određuje se pristup istraživačkom, razvojnom i komercijalnom djelovanju, a u točki 4.1. Istraživački ugovori sastavnica ili Sveučilištaodređuju se navedeni okviri suradnje:
4.1.1. Sastavnice ili Sveučilište prilikom stupanja u ugovorne odnose u pogledu znanstvenih, stručnih ili umjetničkih istraživanja vode računa o zaštiti svojih legitimnih interesa, što uključuje područje upravljanje intelektualnim vlasništvom. Dogovor o pripadanju, zaštiti, komercijalnom iskorištavanju i drugim aspektima upravljanja intelektualnim vlasništvom treba biti u skladu s općim načelima ovih Smjernica, stoga treba uzeti u obzir prirodu suradnje, doprinose i interese ugovornih strana te relevantne propise.
4.1.2. U slučaju da sastavnice ili Sveučilište preuzmu ugovorne obveze koje utječu na upravljanje intelektualnim vlasništvom, poglavito ako ograničavaju objavu rezultata istraživanja, dužni su zaposlenike, studente i suradnike koji sudjeluju u predmetnom istraživanju upoznati s preuzetim obvezama te, ako je potrebno, dodatno s njima urediti odnose na način kojim se omogućuje ispunjavanje preuzetih obveza na strani sastavnica ili Sveučilišta.
U fusnotama Smjernica dodatno se određuje da je relevantni propis i Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije. Najnovija verzija Okvira usvojena je u listopadu 2022. godine, kao dokument C(2022)7388 te razrađuje modalitete učinkovite suradnje javnih istraživačkih organizacija i partnera iz gospodarstva, a kako takva suradnja, zbog koristi koje može donijeti intelektualno vlasništvo nastalo na javnoj istraživačkoj organizaciji, ne bi predstavljala neizravnu državnu potporu. Te odredbe prenosimo ovdje:
2.2.2. Suradnja s poduzetnicima
- Smatra se da se projekt provodi učinkovitom suradnjom ako najmanje dvije neovisne strane nastoje ostvariti zajednički cilj na temelju podjele rada te zajednički utvrđuju njegovo područje primjene, sudjeluju u njegovoj izradi, pridonose njegovoj provedbi te dijele njegove financijske, tehnološke, znanstvene i druge rizike i rezultate. Jedna strana ili više njih može snositi cjelokupne troškove projekta te tako smanjiti financijski rizik projekta za druge strane. Uvjeti projekta suradnje, posebno u vezi s doprinosom njegovim troškovima, dijeljenjem rizika i rezultata, širenjem rezultata te pristupom pravima intelektualnog vlasništva i pravilima za njihovu dodjelu, moraju se dogovoriti prije početka projekta. Ugovoreno istraživanje i pružanje usluga istraživanja ne smatraju se oblicima suradnje.
- U slučaju projekata suradnje koje zajednički provode poduzetnici i istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture Komisija smatra da se uključenim poduzetnicima ne dodjeljuju neizravne državne potpore putem tih subjekata zbog povoljnih uvjeta suradnje ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
(a) uključeni poduzetnici snose cjelokupne troškove projekta; ili
(b) rezultati suradnje koji ne donose prava intelektualnog vlasništva mogu se širiti, a sva prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz aktivnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura u potpunosti se pripisuju tim subjektima; ili
(c) sva prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz projekta te povezana prava pristupa dodjeljuju se različitim partnerima u suradnji na način koji prikladno odražava njihove radne pakete, doprinose i interese; ili
(d) istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture dobivaju naknadu koja je istovjetna tržišnoj cijeni za prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz njihovih aktivnosti i koja se prenose na uključene poduzetnike ili se tim poduzetnicima dodjeljuju prava pristupa tim pravima. Ukupan iznos vrijednosti doprinosa, financijskog i nefinancijskog, uključenih poduzetnika troškovima aktivnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura koje su dovele do predmetnog prava intelektualnog vlasništva mogu se oduzeti od te naknade.
- Za potrebe točke 29. podtočke (d) Komisija smatra da je primljena naknada istovjetna tržišnoj cijeni ako omogućuje predmetnim istraživačkim organizacijama ili istraživačkim infrastrukturama da uživaju ukupnu ekonomsku korist od tih prava kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
(a) iznos naknade utvrđen je na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg konkurentnog postupka prodaje; ili
(b) neovisnom ocjenom stručnjaka potvrđeno je da je iznos naknade barem istovjetan tržišnoj cijeni; ili
(c) istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura, kao prodavatelj, može dokazati da je učinkovito dogovorila naknadu, po tržišnim uvjetima, kako bi stekla maksimalnu ekonomsku korist u trenutku sklapanja ugovora, uzimajući u obzir svoje zakonom propisane ciljeve; ili
(d) ako je u ugovoru o suradnji predviđeno pravo prvootkupa uključenog poduzetnika koje se odnosi na prava intelektualnog vlasništva koje su proizvele uključene istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture, ako ti subjekti imaju recipročno pravo tražiti ekonomski povoljnije ponude od trećih strana tako da uključeni poduzetnik mora izjednačiti svoju ponudu s njihovom.
- Ako nije ispunjen nijedan uvjet iz točke 29., ukupna vrijednost doprinosa istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura projektu smatra se prednošću za uključene poduzetnike, na koju se primjenjuju pravila o državnim potporama.
Preporučamo pregledati izvorni dokument, zbog korisnih dodatnih objašnjenja, kao i zbog usporedbe kriterija za učinkovitu istraživačku suradnju i onih za ugovorena istraživanja a koji su navedeni u istom dijelu dokumenta.
Obrazloženje i podrška
Ako u zajedničkom istraživačkom projektu sudjeluju zaposlenici, vanjski suradnici i/ili studenti s različitih sastavnica ili sveučilišta, bitno je već na početku suradnje unaprijed i detaljno ugovorom između svih sudionika tog projekta urediti međusobne odnose u pogledu pravnog statusa intelektualnih tvorevina za koje se očekuje da će biti stvorene u projektu. Ovo je naročito bitno kod ostvarivanja suradnje s inozemnim sveučilištima jer ne postoje međunarodni ugovori ili konvencije kojima bi to bilo uređeno. Poželjno je urediti i način iskorištavanja i međusobna ovlaštenja u odnosu na postojeće intelektualno vlasništvo koje od ranije pripada sudionicima u projektu.
Kada je riječ o projektima koji se provode u suradnji s partnerima, naročito ako je riječ o partnerima iz gospodarstva, bitno je detaljno urediti međusobna prava i obveze poglavito u odnosu na intelektualno vlasništvo koje se unosi u projekt, pripadanje rezultata projekta, zaštitu povjerljivosti rezultata i podataka otkrivenih tijekom suradnje te mogućnost objavljivanja rezultata u znanstvene, istraživačke i nastavne svrhe.
Za uspješnu istraživačku suradnju nužno je da partneri imaju usklađene ciljeve – i sto se tiče provedbe projekta i što se tiče raspolaganja njegovim rezultatima. Kvalitetan sporazum o suradnji koji jasno uređuje pitanja intelektualnog vlasništva značajan je preduvjet ostvarenja suradnje. Prilikom ulaska u istraživačku suradnju s partnerom iz gospodarstva istraživačka organizacija nije uvijek sigurna kakve ugovorne odredbe su prikladne s obzirom na prirodu suradnje. Kao inicijalni orijentir u strukturiranju sporazuma preporučamo priručnik Responsible Partnering: Joining Forces in a World of Open Innovation, Guidelines for Collaborative Research and Knowledge Transfer between Science and Industry. Izrazito korisni mogu biti i Lambert modelni ugovori kojima se uređuju međusobni odnosi u raznim vrstama istraživačke suradnje te povezani vodič za odabir određenog scenarija upravljanja intelektualnim vlasništvom. Bez obzira na dostupne priručnike poželjno je prilikom sklapanja sporazuma o suradnji savjetovati se sa stručnom osobom koja može ukazati na implikacije pojedinih odredbi i predložiti rješenja usklađena s ciljevima potpisnika.
Istraživačka suradnja može biti sufinancirana iz javnih izvora a u tom je slučaju značajno da partneri prilikom uređenja odnosa vode računa da je njihov dogovor u skladu s zahtjevima financijera. Ako ugovor s financijerom potpisuje samo vodeći partner, onda je posebno značajno da vodeći partner kroz dodatni sporazum s drugim partnerima osigura ispunjenje obaveza prema financijeru pa tako i obaveze vezane uz upravljanje intelektualnim vlasništvom.
Za podršku u pregovorima i planiranje upravljanja intelektualnim vlasništvom u zajedničkim projektima s industrijom slobodno nam se javite. Podršku koju nudimo istraživačima pogledajte ovdje.
Izvori
.
Tekst obrazloženja preuzet je uz modifikacije iz priručnika Upravljanje intelektualnim vlasništvom na sveučilištu, autori Iva Knešaurek, Romana Matanovac Vučković, Vlatka Petrović i Tatjana Sučić. Izdavač: Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije, Projekt BISTEC – Building innovation support through efficient cooperation network, Zagreb, 2015 godina, stranice 72-73.
