Search
Close this search box.

Vijesti

Strategija Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj – osvrt

U okviru programa Tjedna Sveučilišta u petak, 10. studenoga 2023. u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, predstavljena je Strategija Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj. Tijekom skupa održan je i okrugli stol pod nazivom Uloga Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj u sustavu visokoga obrazovanja, znanosti i istraživanja u Hrvatskoj.

Program skupa započeo je uvodnim predavanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića pod nazivom Znanstveno-učilišni kampus Borongaj – najvažniji strateški projekt Republike Hrvatske. Tijekom svoga izlaganja rektor se posebno osvrnuo na prometno povezivanje kampusa Borongaj, predstavio je dinamički plan realizacije projektno-tehničke dokumentacije prometnoga povezivanja te je govorio o predviđenim rokovima za realizaciju pojedinih projekata.

Rekavši kako Sveučilište u Zagrebu s oko 69 000 studenata, što čini 52 posto svih studenata u Republici Hrvatskoj, s ukupno oko 5 500 zaposlenika te sa 65 posto znanstvene produkcije u RH koja se ostvaruje na 34 sastavnice, predstavlja instituciju s najvećim brojem domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata i s najvećim brojem ugovora s gospodarstvom vezanih uz stručne poslove, kao i inovacija (otprilike njih 40 godišnje), rektor je naglasio kako ono sigurno predstavlja ogroman potencijal koji može napraviti velike iskorake, pokrenuti gospodarstvo Republike Hrvatske te donijeti pozitivne promjene u naše društvo. „To su razlozi zbog kojih Uprava Sveučilišta smatra da je kampus Borongaj najvažniji strateški projekt“, rekao je te naglasio i želju Sveučilišta da privuče što veći broj stranih studenata. „Svi su ovi ciljevi teško ostvarivi bez modernoga i dobro razvijenoga kampusa na kojem, kako za studente tako i istraživače, postoje svi preduvjeti za kvalitetno studiranje i istraživanje. Bez unapređenja infrastrukture i laboratorija nije moguće napraviti iskorak.“, rekao je rektor. Također, ulaganjem u studijske programa i kampuse postiže se sprečavanje odlaska visokoobrazovanih i talentiranih iz zemlje.

Prisjećajući se izazova s kojima se hrvatsko društvo suočilo tijekom posljednjih nekoliko godina, a riječ je o požarima, poplavama, potresima i pandemiji, istaknuo je kako su ovi teški trenuci pokazali da upravo na Sveučilištu postoje znanja i rješenja koja društvu mogu pomoći u daljnjem razvoju i napretku.

ZUK Borongaj sigurno će pridonijeti još kvalitetnijoj i dubljoj suradnji Sveučilišta s gospodarstvom ali i pozitivno utjecati na razvoj društva u cjelini. „Suradnja s industrijom potiče rješavanje problema iz stvarnoga svijeta, stoga je gospodarski razvoj države potrebno temeljiti na snažnom istraživanju nastalom povezivanjem sveučilišta i gospodarstva. Urbani kampus može postati zelena oaza grada kroz koji se istodobno osnažuje povezanost Sveučilišta i zajednice u kojoj ono djeluje. Želimo stvoriti ‘žive laboratorije’ kako bi se inovacije mogle prikazati široj zajednici.“, rekao je rektor.

Razvoj i izgradnja Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj jedan je od strateških ciljeva Uprave Sveučilišta. Od 2008. godine, kada je pokrenut ovaj kapitalni sveučilišni projekt, u njegovoj je provedbi izostao sustavni pristup i kontinuitet. Kako bi se pokrenula njegova provedba, tijekom proteklih godinu dana stoga je realiziran cijeli niz aktivnosti i inicijativa. One su se u prvom redu odnosile na realizaciju tzv. nulte faze projekta ZUK-a Borongaj, koja obuhvaća rad na uspostavljanju prometne i komunalne infrastrukture, kao preduvjeta za provedbu projekta. U tim su procesima dogovorene koordinirane aktivnosti s Gradom Zagrebom, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

Predstavljajući faze projekta ZUK-a Borongaj rektor je naglasio kako je prvi korak u njegovoj realizaciji svakako prometno povezivanje Borongaja s ostatkom grada. „Trenutno imamo tri projekta koji već imaju građevinske dozvole i oni bi mogli krenuti odmah u realizaciju i investiciju. Kada govorimo o prometnoj infrastrukturi, studentskim domovima i sportskoj dvorani za studente, kao i o centrima, za njih je potrebno izraditi projektno-tehničku dokumentaciju.“ Iako je njihovo idejno rješenje gotovo, za završetak izrade dokumentacije sigurno će biti potrebno između godinu i pol i dvije godine, rekao je rektor te istaknuo kako se već sada pregovara o financijskim sredstvima potrebnima za realizaciju projekata. Također, rektor je naglasio i da su pojedini fakulteti već započeli graditi partnerstva s gospodarstvom i stvarati preduvjete za financiranje svoje projektno-tehničke dokumentacije, a sve kako bi bili spremni za sljedeće faze projekta.

Očekuje se kako bi izgradnja nathodnika mogla biti realizirana u prosincu 2024. kroz projekt HŽ Infrastrukture, dok bi se izrada projektno-tehničke dokumentacije za cestovne prometnice s tramvajskom prugom i komunalnom infrastrukturom, što se ostvaruje s Gradom Zagrebom, mogla biti završena tijekom 2025. godine. Njihova bi izgradnja, kao i prometnica zapadno od kampusa, mogla biti završena kroz dvije do tri godine.

Strategija ZUK-a Borongaj koncipirana je na tzv. Triple Helix modelu, u kojem je ključna suradnja između triju grupa aktera – države (uključujući javnu upravu) i Grada Zagreba, gospodarstva i poslovnoga sektora, te Sveučilišta, zbog čega su intenzivirani razgovori sa svim dionicima. Razvoj kampusa pridonijet će prepoznatljivosti Sveučilišta u Zagrebu u europskom i globalnom visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru, ali će istovremeno bitno pridonijeti i daljnjem gospodarsko-socijalnom razvoju Republike Hrvatske u cjelini, rekao je rektor.

Na skupu je uslijedilo izlaganje prorektora za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića koji je predstavio strategiju ZUK-a Borongaj posebno se osvrnuvši na doprinos kampusa hrvatskom gospodarskom i društvenom razvoju.

Istaknuvši kako je  tijekom posljednjih godinu dana nova Uprava Sveučilišta u Zagrebu u timu koji je vodio rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić intenzivno radila na ovoj Strategiji,  prorektor je rekao da dokument temelji na 12 strateških područja na kojima će se koncepcijski razvijati aktivnosti i programi na kampusu. Oni predstavljaju nukleus za četiri tzv. ‘tvornice ideja’ koje će „promovirati, afirmirati i producirati projekte koji će se realizirati kroz inovacije i transfer tehnologije te potom koristiti za daljnje unapređenje cjelokupnoga sustava.“

Graditeljstvo i prostorno uređenje predstavlja prvu cjelinu koja će se fokusirati na niz tema u području potresnoga inženjerstva, BIM modeliranja, umjetne (VR) i proširene (AR) stvarnosti u građevinarstvu, pasivnih kuća i zgrada gotovo nulte energije, suvremenih građevnih materijala, suvremene prometne infrastrukture te otpornosti građevina na klimatske promjene. Druga je cjelina usmjerena na promet i mobilnost, a osim tema vezanih uz promet obuhvatit će npr. ITS, logistiku i aeronautiku. Treća će cjelina biti usmjerena na industriju i energetiku te teme kao što su npr. obnovljiva energija, zdravlje, digitalizacija, poljoprivreda i hrana te energijski intenzivna industrija. Robotika i umjetna inteligencija predstavljaju četvrtu cjelinu koja će, između ostaloga, biti usmjerena na robotsko učenje, humanoidnu, mobilnu i medicinsku robotiku, autonomne i kolaborativne sustave, umjetnu inteligenciju, i dr.

„Svjesni smo inovativnoga potencijala našega Sveučilišta i svjesni smo mogućnosti koje omogućava područje transfera tehnologije i suradnje s industrijom kako u razvoju novih tehnologija i proizvoda, što će pridonijeti njihovom pozicioniranju na europskom tržištu, tako i u uključivanju rezultata istraživanja koji su ostvareni kroz zajedničku suradnju u unapređenju i daljnjem razvoju obrazovnoga sustava. Ova suradnja našim studentima omogućava da rade na projektima te da stječu kompetencije potrebne za lakše uključivanje na tržište rada.“, rekao je prorektor Mlinarić.

Skupu se putem video-poruke obratio bivši ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Dragan Primorac koji se prisjetio pokretanja projekta ZUK Borongaj. „Riječ je o jednom od najvažnijih strateških razvojnih projekata u povijesti Zagrebačkoga sveučilišta ali i Republike Hrvatske.“ Rekavši kako ZUK Borongaj može biti realiziran samo ako ga zajednički realiziraju država, grad, Sveučilište i poslovni sektor, poručio je kako se danas, 18 godina od pokretanja ovoga projekta, konačno krenulo velikim zamahom u njegovu realizaciju na inicijativu rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića.

U nastavku skupa održan je okrugli stol koji je vodio Željko Kardum.

 „U današnje je vrijeme povezivanje znanosti, poslovnoga svijeta i javnih servisa neminovnost i platforma za gospodarski razvoj. Zagreb ima iznimnu sreću što mu je ostala jedna savršena lokacija, a to je bivša vojarna Borongaj, na kojoj se može razvijati novi inovacijski koncept. Svaki fakultet osim nastavne ima i inovacijsku, tehnološku i razvojnu funkciju koja na kampusu Borongaj može biti objedinjena. U tom smislu, kampus će sigurno biti mjesto na kojem će stvarati nukleus nečega novoga.“, rekao je prof. dr. sc. Mladen Vedriš. Istaknuvši kako su tijekom godina postojali neki drugi prioriteti na nacionalnoj razini te da je za razvoj kampusa u drugim gradovima postojala politička volja, izrazio je zadovoljstvo što projekt ZUK-a Borongaj ponovno oživljava. „Sada je nužno okupiti sve partnere. Sveučilište mora biti lider i menadžer projekta, Grad je bitan partner vezan uz infrastrukturu, no uključivanje Vlade je neophodno. Nužno je da Vlada shvati kako je kampus Borongaj neophodan za ostvarenje njezinih ciljeva, a to su viša dodana vrijednost, rast BDP-a i zapošljavanje. Sveučilište i Grad u okviru projekta kampusa rade za nju i za ostvarenje tih ciljeva.“, rekao je profesor Vedriš.

Predsjednik Uprave tvrtke PLIVA Hrvatska Mihael Furjan rekao je kako će 80 posto ulaganja poslovnoga sektora u budućnosti biti usmjereno u inovativne proizvode. S obzirom da će inovativnost i konkurentnost biti glavne odrednice poslovanja tvrtki, posebno će važno biti ulaganje u talente. „Upravo u ovom području od iznimne će važnosti biti suradnja s akademskom zajednicom i sveučilištem.“, rekao je te istaknuo kako upravo sa sveučilišta dolaze ideje bez kojih ne bi bilo patenata.

Član uprave tvrtke Končar d.d. Ivan Bahun istaknuo jekako sveučilišta ne smiju isključivo biti usmjerena na ekonomske interese, tržište i suradnju s gospodarstvom, nego je nužno sagledati opći društveni interes. „Uvjeren sam da će kampus Borongaj biti mjesto na kojem će se kreativno djelovati, gdje će se sagledavati potrebe ne samo na domaćem nego i na svjetskom tržištu, te osmišljavati proizvodi razvijeni na temelju istraživanja.“

Član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Alan Herjavec najavio je uspostavljanje fonda rizičnoga kapitala koji će biti namijenjen transferu tehnologije, a koji zajednički pokreću HBOR i slovenska razvojna banka s Europskim investicijskim fondom. U okviru fonda bit će osigurano oko 50 milijuna eura za istraživačke i razvojne projekte, prvenstveno za one koje dolaze s hrvatskih i slovenskih sveučilišta. „Projekti vezani uz ZUK Borongaj svakako će moći konkurirati za financiranje.“

Skup je završio raspravom te završnim obraćanjem rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića.